Preloading animation

MOŽETE LI DATI ODGOVORE NA SLEDEĆA PITANJA?

  • Da li je vozač ne-forsirano kočio pre sudara, ukoliko je vozilo opremljeno ABS uređajima, na koliko dugom putu i kojim intenzitetom? Kolikom brzinom se kretao kada je reagovao?
  • Da li je, kako je i gde je reagovao? Tri veoma važne činjenice u kontekstu kretanja i položaja drugog vozila.
  • Kolikom se brzinom kretao kroz krivinu iz koje je izleteo? Šta je pri tome radio sa volanom, gasom, kočnicama? U kom stepenu prenosa se nalazio menjač? Koliki su bili obrtaji motora?...
  • Kakvi su bili parametri kretanja vozila kada je prešao u levu traku i sudario se sa ususretnim vozilom?
  • Šta je radio sa volanom kada je u sustizanju npr. desnim prednjim uglom vozila ili retrovizorom udario pešaka ili biciklistu?
  • Da li je pre izletanja sa kolovoza udario u udarnu rupu?
  • Da li je i ko je bio vezan sigurnosnim pojasom?
  • Kolika je tačno promena brzine usled sudara (Delta V) - (nematerijalna šteta)
  • Kako se tačno vozilo kretalo nakon sudara?
  • Kolika je tačna sudarna brzina?
  • Kakav je bio redosled sudara, ko je koga prvi udario?
  • Da li je do sudara došlo kretanjem jednog vozila unazad?
  • Da li se zaustavio ispred raskrsnice?
  • Da li je bio zaustavljen kada je došlo do sudara i koliko vremena?
  • Da li je vozilo naletelo na poledicu ili blato i kako se kretalo zbog toga?

Sve su to pitanja na koje dosadašnja praksa nema pouzdan odgovor pa se koriste veština i ''veština'', iskazi, uverenja organa postupka i sl. Ukoliko biste nedvosmisleno znali odgovore na gore postavljena pitanja, šta mislite, koliko bI prostora ostalo za čuveni ''In dubio pro reo'' – U neznanju povoljnije po okrivljenog?

Zbog toga, čitajte dalje:

PROBLEM:
Digitalizacije je zahvatlila brojne segmente društva. Svaka informacija biće digitalizovana i prema tome precizna, nedvosmislena i tačna. Ona je osnov brojnih poboljšanja, a posebno je korisna za upravljanje i nadzor. Sistemi rada, projektovanja, nadzora i dr. dosežu do gotovo svih pora ljudske delatnosti upravljajući procesima i postupcima na do sada neviđen način. Samo jedan primer: rad vozača koji se prati u realnom vremenu bilo gde da se nalaze (brzina, stanje vozila, gorivo, radna vremena…) sa trenutnom mogućnošću upravljanja postupcima…

PROBLEM U VEŠTAČENJU SAOBRAĆAJNIH NEZGODA:
Tradicionalni način rada je baziran na materijalnim tragovima fiksiranim na licu mesta koji su osnov za utvrđivanje okolnosti nastanka sudara i na taj način određivanja vinosti učesnika.

Oblast saobraćajnih nezgoda obiluje skupom nepoznatih okolnosti. Ukoliko se koristi dedukcija, najčešće se ne može utvrditi dovoljno pouzdana slika okolnosti koje su dovele do sudara. Nakon toga, da bi se uklopila slika stanja stvari, pribegava se potpunoj i nepotpunoj indukciji koristeći se "znanjem", "iskustvom" i ličnim poverenjem organa postupka u ličnost veštaka. Što je materijalnih tragova manje, NEpouzdanost saznajnih metoda je veća i kreće se u smeru generalizacije i apstrakcije.

Ukoliko jedna strana nije zadovoljna, inicira novo veštačenje, te ako je ono suprotno prvom, može da izbaci u prvi plan sujetu veštaka pa se postupci produžavaju a da je istina i dalje nepoznata.

Odgovor na postojeće stanje je: DIGITALNA FORENZIKA.


Grafikon

Pogledajte neke od mojih radova u ovoj oblasti.